Jelušić: Žao mi je što se u odijumu koji je izazvao moj stav prepoznao jedan nacionalni korpus; Stvari ne sagledavati iz aspekta jedne partije kao dosad

 Jelušić: Žao mi je što se u odijumu koji je izazvao moj stav prepoznao jedan nacionalni korpus; Stvari ne sagledavati iz aspekta jedne partije kao dosad

Izvor: URA

Žao mi je što se u odijumu koji je izazvao moj stav „prepoznao“ jedan nacionalni i politički korpus, potvrđujući koliko je naša zajednica daleko od strateškog pristupa pitanjima svog funkcionisanja, kazala je poslanica Crno na bijelo Božena Jelušić u izjavi za FOS.

Podsjetimo, Jelušić u izjavi datoj agenciji Mina prije tri dana, između ostalog, kazala da je “Crna Gora demografski mali i ranjiv sistem, koji se mora štititi od nekontrolisanog davanja prava glasa ljudima koji često dolaze iz sredina sa vrijednostima koje ne korenspondiraju ni sa unutrašnjim ni sa spoljnopolitčkim opredjeljenjima Crne Gore“.

Upitana da li misli da ta izjava korenspondira sa politikom građanskog pokreta URA, po čemu se izjava razlikuje od doskorašnje politike Demokratske partije socijalista koja je decenijama baštinila politiku „procjene’“ kada je posrijedi dobijanje državljanstva CG, te da li je ovom izjavom u stvari najavila nastavak politike DPS Jelušić odgovara: 

“Evroatlantska integracija je opredjeljenje većinske Crne Gore, a to opredjeljenje podrazumijeva i određeni sistem vrijednosti. Međutim, to ne znači da bi u Crnoj Gori trebalo, niti smjelo, da bude praksi stvarnog i administrativnog „podizanja zidova“ koje vidimo u zemljama EU -Mađarska, Hrvatska, Italija, tu je i Velika Britanija, ili u SAD u periodu Trampovog mandata. U tim demografski velikim zajednicama, nažalost, značajno su sužene mogućnosti dobijanja državljanstva, da ne pominjem glasačko pravo. Zato je ovo pitanje poseban izazov za demogarafski male zajednice, koje su po broju stanovnika praktično na novu jedne četvrti većeg grada.“ 

Komentarišući to da li je problematično da partija koja se deklarativno izjašnjava kao građanska i koja strijemi ka demokratski uređenoj CG, iznosi ovakve stavove, i tako šalje jasne poruke građanima da se prilikom eventualnog sticanja državljanstva CG neće poštovati propisi odnosno Zakon o državljanstvu već „unutrašnje i spoljne“ vrijednosti pojedinca, poslanica Crno na bijelo kaže da je problematično kada se građanska partija ne zalaže za to da ista pravila važe u istim situacijama i da ne smije biti arbitrarnosti u primjeni prava.

“Suvereno pravo svake zemlje je da štiti svoje interese, pa ni Crna Gora ne treba da bude izuzetak u tome, naravno, sve u okvirima postojećeg pravnog sistema“, poručila je Jelušić.

Na pitanje FOS-a na koji način predlaže da se CG „štiti od nekontrolisanog davanja prava glasa ljudima koji često dolaze iz sredina sa vrijednostima koje ne korenspondiraju ni sa unutrašnjim ni sa spoljnopolitčkim opredjeljenjima“, Jelušić navodi je neselektivnost odgovor.

“Crna Gora se može štititi jedino neselektivnom primjenom zakona, bez partijskih izuzetaka i mogućnosti ucjena i manipulacija iz bilo kojeg centra ili političkog spektra one dolazile.

U isto vrijeme je važno da Crna Gora ostavi otvorena vrata za sve koji žele da u njoj žive, da dođu da rade ili ih nevolja otjera sa njihovog praga.  Nažalost, u prakasi bivšeg režima je bilo mnogo selektivnosti i to je s pravom izazivalo revolt građana. Ta selektivnost je više bila vođena partijskim interesima nego, recimo, globanim demografskim kretanjima ili pitanjima infrastrukture jedne male zajednice kakva je Crna Gora (penzioni i zdravstveni sistem i slično).

Crna Gora već ima i svakako će imati investicija koje će donositi značajne demografske promjene. Recimo, Buljarica je planom bila predviđena za blizu 60.000 stanovnika, što bi podrazumijevalo i određenu radnu snago koja bi taj broj ljudi mogla da servisira. U odnosu na 620.000 stanovnika, riječ je o značajnoj cifri, a pritom Buljarica nije jedina. Privlačnost Crnu Goru je ovdje dovela više desetina hiljada ruskih (nekada sovjetskih) građana, a po nekim procjenama sada je stalno nastanjeno i radi 10.000 tih građana. Vidno je veliko zanimanje određenih zajednica iz Turske za Crnu Goru, a izgradnja autoputa će svakako dovesti ovdje i građane iz Kine -poređenja radi, ima razlike kada 4.000 kineskih građana živi i radi u Srbiji uz njen broj stanovnika, ili u Crnoj Gori u njenom demografskom okviru“, kazala je Jelušić za naš portal.

Ona dodaje da se u njenoj izjavi prepoznao jedan nacionalni i politički korpus, te da je i to dokaz koliko smo daleko od rješavanja problema.

“Žao mi je što se u odijumu koji je izazvao moj stav „prepoznao“ jedan nacionalni i politički korpus, potvrđujući koliko je naša zajednica daleko od strateškog pristupa pitanjima svog funkcionisanja, a usmjerena na identitetske podjele i „gađanje“ optužbama u kojima se pominju fašizam i čak holokaust. Dakle, kada se donose zakoni koji tretiraju ova pitanja, moraju se stvari sagledati u perspektivi, a ne iz aspekta jedne partije kao dosad, ili bilo kojeg animoziteta koji je takva politika izazivala“, kazala je Jelušić.

Komentarišući pitanje da li je upoznata sa time da veliki broj građana koji godinama živi u CG ima problem prilikom obavljanja najobičnijih obaveza zbog toga što ne posjeduju crnogorsku ličnu kartu, a sve zbog toga što ih „teren ne prepoznaje“, Jelušić kaže da je “upravo zbog takvih građana potreban neselektivan zakon, uz uvažavanje specifičnosti crnogorske zajednice, kako njenog sadašnjeg tako i nekadašnjeg društvenog konteksta -jugoslovensko nasljeđe, konkretno“.

Jelušić takođe problematizuje to što većina ne želi da se odrekne državljanstva druge države.

“Osnovni problem kod sticanja crnogorskog državljanstva je to što najveći broj građana koji žele da ga steknu ne žele da se odreknu državljanstva koje imaju, dok je u praksi mali broj lica koji nemaju državljanstvo nijedne zemlje, a traže crnogorsko. Bipatridij, postojanje 2 ili više državljanstava, nešto je što pojedine zemlje tolerišu, a druge ne, sve u zavisnosti od svojih interesa. Tako, u nedavnoj prošlosti, početkom 90-tih godina prošlog vijeka, i Srbija i Hrvatska su zbog izbjeglica imale veoma restriktivne zakone o državljanstvu. Kada su se njihovi interesi promijenili i kada su u omogućavanju dvojnog državljanstva vidjeli priliku da šire svoj uticaj i van svojih granica opredijelile su se za vrlo liberalan pristup sticanju državljanstva, nezavisno od prethodnog državljanstva lica. Sa druge strane, BiH se i dalje drži restriktivnog pristupa u pogledu dvojnog državljanstva, upravo zbog svojih specifičnosti“, kazala je Jelušić.

Zaključuje da se u svakom slučaju, pitanje dvojnog državljanstva može regulisati i bilateralnim ugovorom “i na tome bi se moglo raditi“.

Avatar

Portal Nikšić

Pročitajte još

Leave a Reply

Pravila Komentarisanja
Uslovi Korišćenja