Mijušković: Pored kulturnog, Nikšić ima potencijal i za sportski, aktivni i eko turizam

 Mijušković: Pored kulturnog, Nikšić ima potencijal i za sportski, aktivni i eko turizam

Foto: Privatna arhiva

  Melina Merkuri, ,,poslednja grčka boginja”, glumica i ministarka kulture u vladi Grčke, davne 1985. godine  pokrenula je projekat ,,kulturna prestonica Evrope”, u skladu sa kojim se različitim gradovima Starog kontinenta dodjeljuje ta titula zahvaljujući kojoj taj grad ima mogućnost da prezentuje svoje kulturno nasleđe. Cilj projekta je da se grad koji je izabran da bude prestonica kulture promoviše, visoko pozicionira na turističkoj i kulturnoj mapi svijeta. Neki od gradova regiona su imali tu čast da budu ,,evropska kulturna prestonica”, a o tome kako Nikšić učiniti kulturno-turističkim centrom, kako i u kom pravcu razvijati njegove turističke i kulturne potencijale, kako bi i on jednog dana mogao biti ,,evropska prestonica kulture” razgovarala sam sa Miljanom Mijuškovićem, profesorom filosofije, vodičem i turističkim menadžerom  ,,Prestige travel“-a.

  1. Gdje se, po Vašem mišljenju, nalazi Nikšić na turističkoj mapi Crne Gore?

Smatram da se po ponudi i posjećenosti Nikšić još uvijek još ne može porediti sa primorskim  gradovima, ali ni zimskim centrima turizma kakvi su Žabljak i Kolašin. Našem gradu fali masovni turizam i masovne posjete gradu. Nikšić se na neki način još uvijek zaobilazi kada su u pitanju posjete grupa od po trideset i više turista. Obično se radi o manjim grupama putnika, do pet osoba, koje prenoće u apartmanskom smještaju i odlaze iz grada sledećeg dana.

Uključen sam u projekat jedne agencije koja  radi na standardizaciji lokalne turističke ture u Nikšiću. I mislim da je to  prvi korak ka organizovanijim grupama turista koje bi trebalo da su cilj našeg grada. Da bi smo imali gradsku turu potrebni su nam adaptirani kulturni lokaliteti. Trg Slobode sa spomenicima kralju Nikoli i lokalnom heroju Čupiću je priveden namjeri i reprezentativan je. Tu su i saborna Crkva i srednjevjekovni Lapidarijum sa stećcima. Fali još da se Muzej  i Bedem adaptiraju do kraja kako bismo imali jednu lijepu hronološku turu koja bi obuhvatala sve epohe: od IV vijeka to jeste od osnivanja grada, preko srednjeg vijeka, devetnaestog vijeka, drugog svjetskog rata pa do naših dana.

Uz sve to Nikšić ima sjajne potencijale za sportski i aktivni turizam, kao što su recimo biciklizam, šetačke ture i planinarenje. Takođe imamo odlične uslove za seoski i eko turizam, koji uključuje plasiranje lokalnih proizvoda i kulturno nasljeđe ruralnog stila života.  A Aktivni i Eko turizam su trenutno najtraženiji vidovi turizma u Evropi. Ukratko ovo su neke od oblasti na kojima bi trebalo da poradimo u budućnosti.

Foto: Privatna arhiva
  • Koliki je značaj kulturnog turizma i koliki su potencijali našeg grada kad je ova vrsta turizma u pitanju?

Ne smijemo zanemariti činjenicu da je u drugoj polovini dvadesetog vijeka, Nikšić bio nosilac industrijskog i kulturnog razvitka Crne Gore. U Nikšiću je gradsko pozorište osnovano još u doba kralja Nikole, iste godine kada i Zetski dom na Cetinju! Uz to „Kulturno Umjetničko Društvo Zahumlje“ osnovano je daleke 1898 godine. To je kulturna tradicija koja je za ponos. U Nikšiću je osnovan prvi Univerzitet, osnovane prve lokale novine,  prva lokalna televizija… Sve je to uticalo da se u ovom gradu kasnije rode izuzetni kulturni stvaraoci koji će ostaviti pečat ne samo na lokalnom ili državnom nivou već i šire.

Kulturni turizam je dakle jedna od posebnosti grada, po njoj se Nikšić razlikuje i ima svoje mjesto na turističkoj mapi Crne Gore. Međutim osim kulture, važno  je da ostvarimo i jedan kompletan turistički proizvod. Samo u povezanosti kulturnog sa drugim oblastima turizma ali i smještajnim kapacitetima i dobrom infrastrukturom i ugostiteljskom ponudom – možemo očekivati značajnije rezultate.

  • Da li i na koji način uvrstiti u turističku ponudu činjenicu da su u ovom gradu stvarali umjetnici poput Vita Nikolića, Živka Nikolića, Dragana Radulovića, Ilije Šobajića, Trebješkog, Miladina Šobića…?

Treba njegovati mjesta koja bi podsjećala na takve ljude, njihove rodne kuće, ulice, nadgrobne spomenike, kafane u kojima su provodili dane i tome slično. U jednom malom Vranju rodna kuća pisca Bore Stankovića adaptirana je u prelijep memorijalni muzej. U Beogradu imate kultnu kafanu sa izlivenim stopama Zorana Radmilovića, gdje je on volio da sjedi. A grobovi  pjesnika Sergeja Jesenjina i Džima Morisona i danas su jedna od najposjećenijih mjesta. Ovo  su neki od primjera kako je potrebno da sačuvamo uspomenu ali i zaostavštinu velikana koji su ovdje rođeni i koji su tu stvarali. 

Između ostalog „Boem fest“ je dobar primjer kako bi to trebalo raditi. To je nešto što svakako treba pohvaliti. Međutim kada je ,,Boem fest“ u pitanju stiče  se utisak da koncept festivala još uvijek nije do kraja razrađen. To jeste da bi mogao da pruži još mnogo više sadržaja. Što bi trebalo popraviti u godinama koje su pred nama. Potom imamo „Festival Jednog Glumca“ i „Guitar Art festival“ koji su svijetle tačke kada je kultura u pitanju. I drugi festivali koji njeguju alternativne muzičke pravce kao što su „Lake fest“ i „Bedem fest“, što nije slučajno. Jer i u Britaniji su industrijski gradovi kao što je Nikšić bili rodno mjesto rokenrola i subkulture. A to je još nešto po čemu se Nikšić razlikuje.   

Foto: Privatna arhiva

  • Na koji način možemo unaprijediti kulturni turizam?

Ideja i predloga je bezbroj. Napraviti od grada kulturni i intelektualni ali i duhovni centar. Vratiti Filozofskom Fakultetu zasluženo mjesto u javnom životu, uz organizovanje naučnih seminara, filozofskih, umjetničkih tribina, bijenala, koji bi dovodili neka poznata imena kada su stvaraoci u pitanju iz oblasti književnosti, filma, muzike i likovne umjetnosti.

Potom pružiti pomoć lokalnim kulturnim stvaraocima i dati im veći prostor i mjesto u javnom životu grada. Mladim bendovima omogućiti prostor za održavanje proba, umjetnicima prostor za atelje, glumu i tako dalje. Kako ne bi odlazili van Nikšića da stvaraju negdje drugdje i  posle se samo povremeno vraćali u rodni grad kao što je na žalost sada trend.

Potrebno je i dovršiti obnovu dvorca Kralja Nikole, galerije i muzeja. Postavku muzeja i galeriju je potrebno osavremeniti. Muzejska sadržina artefakata je na zavidnom nivou, ali je potrebno dodati i neke od 3D prezentacija vezano za istoriju grada, postavku prevesti na nekolika svjetska jezika, napraviti individualne audio vodiče za strance i tome slično. Jednostavno obići neke od savremenih muzeja i galerija u Evropi i u skladu sa tim osavremeniti enterijer naših institucija. 

Kada je kulturna ponuda Nikšića u pitanju ne smijemo zaboraviti i adaptaciju gradske tvrđave Bedem koja je jako reprezentativna ali je trenutno zapuštena. Bedem posjeduje kulturne kapacitete poput recimo Starog Bara ili Kanli Kule u Herceg Novom. Sa obzirom da posjeduje izuzetne scenske mogućnosti na Bedemu se može organizovati filmski festival  u ljetnjem periodu, kao i izmjestiti igranje predstava Nikšićkog Pozorišta. Sa prelijepom terasom sa pogledom na noćni grad i svježinu povjetarca sa Vojnika mogao bi se otvoriti etno restoran sa tradicionalnim jelima u ponudi uz nastupe lokalnog folklornog ansambla. U jednoj od kula mogao bi se napraviti enterijer srednjevjekovne crnogorske kuće sa ognjištem, starim oruđem i oružjem ali i crnogorskom nošnjom što bi sigurno bilo interesantno strancima. Svi pomenuti sadržaji mogli bi da se naplaćuju strancima i tako da budu ekonomski održivi i ostvaruju prihode. A doprinijeli li bi masovnijoj posjeti Nikšića.   

Ne smijemo zaboraviti da Nikšić ima i dobre uslove za vjerski turizam. Posjedujemo prelijepi saborni hram svetog Vasilija Ostroškog, zaštitnika grada koji je ujedno više od vijeka arhitektonski simbol grada. Potom blizina najvećeg hodočasničkog mjesta na Balkanu manastira Ostroga, ali i Župskog i Pivskog manastira koji čuvaju veliko kulturno nasleđe. Prelijepe enterijere, freske, riznice sa srednjevjekovnim knjigama i ostalim artefaktima izrađenim u drvetu i metalu.

Kulturni turizam bi svakako upotpunila adaptacija za posjete i arheološkog nalazišta Crvena Stijena koje je jedno od najvećih arheoloških nalazišta u Evropi. Adaptacija bi se mogla uraditi slično kako je Lipska Pećina kraj Cetinja adaptirana i potom otvorena za posjete za građanstvo. Crvena Stijena je svjedočanstvo da tragovi kulture i civilizacije u Nikšiću datiraju još od vremena praistorije!

Foto: Privatna arhiva
  • Koje su prednosti a koje mane crnogorske turističke ponude?

Obala je prezasićena i to već smeta turistima dok su centralna i sjeverna regija nedovoljno posjećene. Recimo Grčka koja živi od turizma sada aktivno radi na tome da turiste sa obale pozove na planine i jezera. To je po meni model koji bi trebalo da primjenimo uz veći akcenat na prirodni, to jeste eko turizam i aktivni ili avanturistički turizam koji su već postali najtraženije oblasti turizma u razvijenim zemljama.

Jedna velika mana crnogorskog turizma jeste nedostatak dugoročne ciljne turističke grupe. Ne možemo svake dvije tri godine mijenjati ciljnu grupu. Prvo smo ponudu bili prilagodili shodno zemljama bivšeg SSSR-a, a potom smo se preorjentisali na Zapadnu i Centralnu Evropu. Pri svemu tome smo totalno zaboravili na značajne goste iz regiona i naših susjednih država.  Sve to je rezultiralo da u godini koja je za nama nismo izvukli ni 15% od sezone, dok su recimo Hrvatska i Slovenija imale odličnih 55% do čak 60% sezone. Dakle potrebno je dugoročno targeritari ciljane zemlje ili oblasti i držati kurs prema tom cilju.

Prednosti crnogorskog turizma su svakako bogatstvo prirodnog i kulturnog nasleđa i mnoštvo raznolikosti na malom prostoru! Uz cjelokupno bogatstvo  koje nam je istorija i priroda ostavila potrebno je da unaprijedimo saobraćajnu infrastrukturu, da napravimo šire puteve i zaobilaznice. Treba da napravimo veće aerodrome, oporavimo „Montenegro Airlines“ kako bi smo imali konkuretnije cijene avio prevoza i tako dalje. Da zaštitimo lokalne proizvođače domaće hrane i pića kako bi mogli svoje proizvode da prodaju turistima.

Dalje, velika prednost našeg turizma su i lokaliteti koji su pod zaštitom UNESCO-a kao i činjenica da je Kotor lučki grad koji posjećuju stotine kruzera godišnje. A radi se na tome da i Bar postane luka u koju će svraćati kruzeri.  

I svakako ne i na poslednjem mjestu velika mana Crne Gore jeste ogromna količina smeća na pojedinim lokalitetima.  Tako da cilj mora biti i da očistimo državu, adaptiramo kulturne lokalitete, uklonimo divlje deponije…   

Foto: Privatna arhiva
  • U kom pravcu bi, po Vašem mišljenju, trebali razvijati crnogorski a u kom nikšićki turizam?

Pitanje je dosta obuhvatno i složeno. Što se Nikšića tiče prevashodno je potrebno izvršiti analize da prvo vidimo šta imamo od ponude, a šta je to što nam fali. Potom na drugom mjestu je potrebno izvršiti anlizu koja je to turistička priča koja se traži u drugim gradovima i regijama Crne Gore, ali i regionu. Lokalna priča ne predstavlja ništa ako se ne povezuje državno i regionalno. Treće, potrebno je izvršiti analizu ciljanog tržišta i svjetskih trendova i potom uskladiti ponudu sa tim rezultatima kako bi smo bili konkurentni sa turističkom ponudom na kontinentu i šire. Ne moramo vječito kaskati za dešavanjima u Evropi, po nečemu bi smo mogli da budemo i prvi! Kao što vidite, za sve ovo potrebno je vremena i dobar tim profesionalca koji imaju iskustva, kreativnost i znanja iz turizma, kao i određeni vid sredstava naravno. 

  • Koliko je pandemija uticala na Vaš posao, jeste li imali pomoć od države  i imate li plan za oporavak?

Pošast zvana Korona je uticala na posao u turizmu globalno, pa tako i kod nas u Crnoj Gori i Nikšiću. Neke od zvaničnih cifara su da je u Crnoj Gori pad turizma ove godine čak i preko 85%. Svjetska Turistička Organizacija je iznijela podatak da od 1951., godine,  otkad se mjeri razvitak turizma, da je ovo najgora sezona ikada. Pomoć države sektoru turizma kada se uporede brojke najmanja je u odnosu na države regiona, i kao takva jeste nedovoljna. Ono što će ova kriza učiniti jeste da će manje igrače izbaciti iz igre a da će se oni veći bolje pozicionirati na tržištu. Neka predviđanja su da će oporavak početi od trećeg kvartala naredne godine, a da ćemo se tek 2023. godine vratiti na nivo iz 2019. Lično se nadam da će se to ranije desiti!  

Foto: Privatna arhiva
  • Kakav je status turističkih vodiča u Crnoj Gori?

I ovo je široka tema za posebni intervju. Turistički vodiči su najznačajnija karika u lancu turističkog proizvoda ili ponude. Vodič je neko ko je sa gostima počev od slijetanja, sa aerodroma pa tokom cijelog njihovog boravka. Brine se o njihovom transportu, bezbjednosti, smještaju, prezentaciji gradova i proizvoda, ishrani, dobrom provodu…

Međutim od marta mjeseca tekuće godine gotovo 98 posto turistickih vodiča tokom 2020. godine nije apsolutno ništa radilo, niti je imalo mogućnost da ostvari bilo kakvu zaradu. Zbog činjenice da su vodiči sezonski radnici, i da su sezonski prijavljeni, kako sezona nije počinjala niko ih nije prijavio, tako da niko od vodiča u suštini nije ni dobio nikakve subvencije niti pomoć Vlade. Jer su pomoć Vlade dobijali samo oni koji su prijavljeni i osigurani i čije firme imaju redovno izmirena dugovanja prema državi.

Očekivanja su da će se u novonastaolom ministarstvu koje obuhvata i turizam nešto promijeniti, i da će se formirati resor ili neka osoba koja će biti zadužen za  profesiju vodiča pa da probamo nešto da uradimo.

Avatar

Margita Bećirović Vulanović

Pročitajte još

Leave a Reply

Pravila Komentarisanja
Uslovi Korišćenja