SAD danas biraju predsjednika : otvorena birališta

 SAD danas biraju predsjednika : otvorena birališta

Foto: Reuters

SAD danas biraju predsjednika na izborima između aktuelnog predsjednika republikanca Donalda Trampa i demokrate, bivšeg potpredsjednika Džoa Bajdena.

Na istočnoj obali Amerike otvorena su birališta na predsedničkim izborima u podne po srednjeevropskom vremenu i prva će se zatvoriti, počevši od ponoći, piše FOS

U SAD se birališta otvaraju i zatvaraju u šest vremenskih zona, a poslednja će to učiniti Aljaska, u sedam ujutro u sredu po srednjeevropskom vremenu.

FOS navodi da Amerikanci uz predsednika biraju i članove Kongresa SAD, a da li će većinu u Senatu imati republikanci ili demokrate možda neće biti poznato do početka decembra ili januara.

Foto:FOS, Collage

Trećina članova Senata, u kojem republikanci trenutno imaju tesnu većinu, bira se svake dve godine, a mandat senatora traje šest godina.

Ko će imati većinu u narednom sazivu Senata, možda neće biti odmah poznato zbog izbornih zakona u saveznim državama Džordžija i Luizijana.  

Izborni dan zvanično je počeo u SAD otvaranjem prvih birališta u dva mjesta u državi Nju Hempšir tradicionalno u ponoć po lokalnom vremenu.

Birališta su otvorena u Diksvil Noču i Milsfildu.

Zakon države Nju Hempšir dopušta naseljima s manje od 100 stanovnika da otvore glasačka mjesta točno u ponoć. Kada svi s pravom glasa ubace listiće ili potvrde da su iskoristili mogućnost prijevremenog glasanja ili prijave da će apstinirati, birališta se mogu odmah i zatvoriti.

U nekim većim gradovima na istočnoj obali biračka mjesta biće otvorena u 6 sati ujutro (12 i 13 sati po srednjeevropskom vremenu), a nakon toga otvoriće se birališta u šest vremenskih zona u 50 država. Birališta na Aljasci, na krajnjem zapadu, zatvoriće se posljednja, kada na istoku već bude jutro.

Foto; Beta

Osim novog predsjednika, američki građani s pravom glasa takođe biraju 35 članova Senata i cijeli Predstavnički dom, niz državnih i lokalnih zvaničnika te glasaju o nizu referendumskih pitanja od porezne politike do zakona o drogi.

Kako javlja Glas Amerike, izbori, čiji ishod s nestrpljenjem iščekuje cijela planeta, jer će trasirati put ne samo Amerike u naredne četiri godine, već i uticati na buduća svjetska dešavanja, već sada ulaze u istoriju, jer je rekordnih više od 95 miliona Amerikanaca iskoristilo pravo da glasa ranije, lično ili poštom, što je oko 40 odsto upisanih u birački spisak, prenosi FOS

Ovoliki odziv na ranom glasanju, promjena je bez presedana, izazvana prije svega zabrinutošću zbog širenja koronavirusa i zainteresovanošću građana za izbore.

Iako prema najnovijim anketama Bajden ubjedljivo vodi, treba imati u vidu da 2016. gotovo nijedno istraživanje nije najavilo pobjedu Donalda Trampa, kao i činjenicu da je, zbog specifičnosti američkog izbornog sistema, tada on pobijedio većinom u Elektorskom koledžu, iako je Hilari Klinton osvojila na izborima tri miliona glasova više.

Isto se dogodilo i 2000. godine kada je Džordž Buš dobio 271 elektorski glas, iako je Al Gor dobio pola miliona glasova Amerikanaca više.

Foto: AFP

Od presudnog značaja i ovog puta biće države koje imaju najveći broj elektora kao i takozvane „kolebljive“ države.

Većina Amerikanaca glasa za predsjednika i Kongres, ali na glasačkim listićima naći će se i imena kandidata za lokalne izbore, tako da listići neće biti isti u svim mestima, mada će na svima stajati imena Bajdena i Trampa.

Pobjednik američkih predsjedničkih izbora odlučuje se kroz kompleksan sistem u dva koraka, gdje posle glasanja na nivou država slijedi drugo glasanje, u tijelu koje se zove Elektorski koledž.

Pojedinačnim državama pripada određeni broj „elektora“, na osnovu broja stanovnika, a elektori podržavaju pobjednika direktnog glasanja, koji se proglasi pošto se prebroje svi glasovi.

Izborni proces dug četiri mjeseca rezultat je kompromisa među „osnivačima nacije“, koji nisu bili uvjereni da se glasačima može povjeriti da izaberu pravog lidera, a nisu hteli da daju isključivo Kongresu pravo da bira.

Posljednju godinu Trampovog mandata, ali i kampanju tokom koje se i on sam zarazio Kovidom-19, umesto uobičajenih političkih i društvenih tema obilježila je pandemija koja je izazivala zdravstvenu, ali i ekonomsku krizu i u kojoj je bez posla ostalo više desetina miliona Amerikanaca.

U danima pred izbore, SAD dnevno bilježe i po 90.000 novozaraženih, dosad je oboljelo više od devet miliona Amerikanaca, a preminulo više od 230.000 ljudi, pa će po mišljenju nekih izbori pokazati stav građana o tome kako je Tramp upravljao zemljom u borbi protiv Kovida-19.

Izvor: FOS

Avatar

Portal Nikšić

Pročitajte još