Sezone neće biti bez hitnog zaključavanja

 Sezone neće biti bez hitnog zaključavanja

Izvor: Privredna komora

Neophodno je u Crnoj Gori što prije uvesti lockdown na tri sedmice ukoliko želimo da imamo ljetnju turističku sezonu, poručeno je sa sjednice Odbora udruženja turizma i ugostiteljstva Privredne komore Crne Gore, održane 12. marta 2021. godine.

„Apelujemo na donosoce odluka da snažnim i efikasnim epidemiološkim mjerama do sredine aprila svedu epidemiološku situaciju na prihvatljiv nivo. Za uspješno odvijanje predstojeće ljetnje sezone, važno je plansko pristupiti masovnoj imunizaciji stanovništva Crne Gore uz dovođenja epidemiološke situacije pod kontrolu. Potrebno je emitivnim tržištima poslati poruku da smo sigurna destinacija koja primjenjuje globalno priznate epidemiološke mjere“, zaključeno je na sjednici.

Ocijenjeno je da je predsezona izgubljena, a glavna ugrožena zbog nepovoljnih epidemioloških pokazatelja.

„Ukoliko bismo početkom aprila imali bitno manje pokazatelje pandemije, kao što su sada recimo u Hrvatskoj, mogli bismo pričati o planiranju ljetnje sezone. Nije tačno da će nas skupo koštati tri sedmice zaključavanja jer smo već u svojevrsnom lockdaunu. Potrebno je rigoroznije kažnjavati nepoštovanje mjera, Moramo zaštititi narod prvo zdravstveno pa ekonomski i svim silama se boriti protiv pandemije. Ako stignemo do maja sa ovakvim rezultatima biće kasno i to je surova realnost“, ocjenjuje Žarko Radulović, Montenegrostars.

Turistički poslenici smatraju da Crna Gora ove godine teško može da računa na goste iz zapadne Evrope, već na tržišta zemalja regiona, Ukrajine, Kazahstana i eventulano Rusije, i to samo ukoliko obezbijedimo bezbjedne uslove za boravak njihovih turista.

„Za uspješno odvijanje predstojeće ljetnje sezone, važno je pristupiti masovnoj imunizaciji stanovništva Crne Gore uz poruku da smo sigurna destinacija koja primjenjuje globalno priznate epidemiološke mjere i da držimo epidemiološku situaciju pod kontrolom“, kazao je predsjednik Odbora Ranko Jovović.

Zatraženo je da se vakcinacija znatno ubrza, a da turistički radnici budu prioritetni za imunizaciju, jer je riječ o svojevrsnim ambasadorima države koji su u bliskom kontaktu sa stranim gostima.

„Hitna vakcinacija je neophodna ukoliko želimo da ohrabrimo ljude da dođu u Crnu Goru“, kaže Gani Resulbegović, Real Estate & Co.

Nemanja Nikolić, UTIP Crna Gora, ne dijeli mišljenje o potrebi zaključavanja, jer smatra da je uzrok aktuelne nepovoljne situacije nepoštovanje kvalitetnih zdravstvenih mjera.

„Pandemija se rješava vakcinacijom i poštovanjem mjera. Crna Gora može brzo vakcinisati stanovništvo, ali je neophodna snažna edukativna kampanja o njenoj i neophodnosti poštovanja zdravstvenih mjera. Odgovornim pristupom i zajedničkim djelovanjem možemo riješiti ovaj problem pandemije. Konsultujte se sa privredom prilikom donošenja mjera i možemo spasiti sezonu“, naveo je on.

Nakon što su članovi upoznati sa tekstom iz ruskog medija koji našu zemlju predstavlja kao nebezbjednu destinaciju za njihove turiste, ocijenjeno je da se mora intenzivno raditi na promjeni takve slike.

„Bez ruskih turista ne možemo pričati o glavnoj turističkoj sezoni. Moramo pripremiti kampanju prema emitivnim tržištima, promovisati destinaciju kao Safe Stay, pored Safe Travela koji već imamo, prikazati Crnu Goru kao zemlju koja vodi računa o svojim građanima kao i turistima“, smatra Katarina Kažanegra, HG „Budvanska rivijera“.

Direktorica Nacionalne turističke organizacije Željka Radak Kukavičić navela je da u ovom trenutku još ne možemo poslati poruku da smo bezbjedna destinacija, ali se intenzivno radi na predstavljanju naše turističke ponude u ino-medijima i privlačenju potencijalnih gostiju.

„Postoji veliko interesovanje za studijske posjete predstavnika medija Crnoj Gori i neophodno je stvoriti uslove za njihovu realizaciju kako bismo došli do povoljnije slike o našoj zemlji u susret sezoni“, smatra ona.

Predstavnici lokalnih turističkih agencija Žabljaka i Bara Vanja Krgović Šarović i Emil Kukalj su ukazali na značaj njihovog rada kao nosilaca turizma u opštinama, te da očekuju podsticajnije mjere podrške koje bi doprinijele realizaciji njihovih aktivnosti, ugroženih zbog slabijih prihoda od naplata taksi.

Neizbježna tema bilo je pitanje nacionalnog avio-prevoznika.

„Prije početka ljetnje sezone neophodno je omogućiti funkcionisanje i dolazaka turista vazdušnim putem letovima nacionalne avio kompanije“, zaključeno je na sjednici.

Marko Radulović, Montenegro Airlines, smatra da je ova kompanija predstavljala vazdušni most crnogorskog turizma prema emitivnim tržištima, te da nije trebalo prekidati njen rad prije nego što se osposobi nova i dobije neophodne slotove i dozvole za koje se, kako kaže, čeka između tri i šest mjeseci. Istakao je i problem šta će biti sa već uplaćenim aranžmanima i kartama vrijednosti oko tri-četiri miliona eura.

Danilo Orlandić, Aerodromi Crne Gore, govorio je o nepovoljnim podacima koje su ostvarili u 2020 godini kada je u pitanju prihod i broj putnika.

„Svi zajedno moramo da pošaljemo apel za spas crnogorskog turizma. Zapadno tržište je pod znakom pitanja, ali postoji najava da će Lufthansa početi letove ka našoj destinaciji. Računamo na letove iz regiona, Ukrajine i Kazahstana, a neophodna je intenzivnija saradnja sa Velikom Britanijom i izraelom kao zemljama koje su postigle visok stepen imunizacije“, smatra Danilo Orlandić.

Predstavnik Ministarstva zdravlja Radule Dragović istakao je da je neophodno veće povjerenje u mjere za borbu protiv pandemije, te da će one, uz vakcinaciju, u narednom periodu dati dobre rezultate. On je rekao da su predlozi Odbora veoma kvalitetni i doprinose očuvanju javnog zdravlja i ekonomije.

Privrednici smatraju da epidemiološke mjere koje se donose do početka ljetnje sezone, moraju se unaprijed planirati sa jasno određenim rokovima na: otvaranju granica, uslovima za ulazak turista u državu I uslovima poslovanja turističkih kapaciteta.Turisticki privrednici smatraju da moraju biti uključeni u proces donošenja odluka i biti blagovremeno informisani o svim promjenama epidemioloških mjera, kako bi umjesto poslovne neizvjesnosti, mogli na vrijeme prilagoditi poslovanje, zaključeno je na sjednici.

Privrednici ocjenjuju da je u što hitnijem roku, neophodno valorizovati ili uskladiti Akcioni plan monitoringa i postupanja u slučaju pojave bolesti Covid 19 kod turista tokom boravka u Crnoj Gori. Neophodni su precizni protokoli kojim se definišu pravila postupaka i monitoringa  koje treba da sprovedu izdavaoci smještajnih kapaciteta i nadležne institucije, kao i plaćanje troškova boravka, liječenja i odlaska turista u samoizolaciji ili oboljelim od Covid 19;

Dr Sanja Medenica iz Instituta za javno zdravlje kazala je da je u toku izrada Akcionog plana za postupanje u slučaju registrovanja zaraženih turista. Ona je kazala da se razmatra predlog da se turistički poslenici uvrste u prioritetnu grupu za imunizaciju, te da će to zavisiti od pristizanja vakcina.

Mjere podrške

Odbor je pozvao Vladu da snažnije i obuhvatnije ekonomski podrži turistički sektor, koji je izuzetno pogođen protiv pandemijskim mjerama, i to subvencijama na zarade i kamate, reprogramima, zadržavanjem stope PDV- na sedam odsto. Narednim paketima podrške neophodno je obuhvatiti i lokalne turističke organizacije.

Tokom diskusije predstavnicima Ministarstva ekonomskog razvoja i IRF-a ukazano je na probleme u poslovanju u pandemijskim okolnostima.

„Sektoru turizma u Crnoj Gori potrebne su još snažnije mjere podrške za očuvanje radnih mjesta i likvidnosti, kao što su: subvencije na zarade zaposlenih i podrška bankarskog sektora, kojima će se odgovoriti izazovnoj situaciji u kojoj se nalazimo i koje bi se sprovodile bar do početka ljetnje sezone 2021. godine“, naveo je predsjednik Odbora Ranko Jovović, napominjući da sa martovskom zaradom prestaje podrška za očuvanje radnih mjesta.

Prema njegovim riječima, turizam je strateška privredna grana u Crnoj Gori sa snažnim uticajem na zapošljavanje.

„Ako se mjerama podrške očuvaju privredni subjekti i zadrže radna mjesta, turizam ima sposobnost da se brzo oporavi i ponovo pruži snažan doprinos razvoju ekonomije“, zaključuje on.

Privrednici ukazuju da je neophodna snažnija podrška bankarskog sektora, kojima će se odgovoriti izazovnoj situaciji u kojoj se nalazimo i omogućiti uspješnu pripremu ljetnje sezone;

Mjere podrške privredi proširiti kroz program direktnih dotacija privrednicima za refundaciju fiksnih troškova zakupa, struje, komunalija i ostalih fiksnih troškova koji terete poslovanje, zaključili su.

„Treba nam transparentna podrška koja se realizuje automatski. Od takve podrške koristi će imati i NTO i lokalne turističke organizacije“.ž, mišljenja je Katarina Kažanegra.

Predstavnik ugostitelja Nikola Buzdovan izričit je da PDV u ovoj oblasti treba da se zadrži na stopi od sedam odsto i to bar još dvije ili tri godine, kako bi se pomoglo oporavku privrede.

„Vraćanje PDV-a na 21 odsto će podstaći sivu ekonomiju u turizmu i ugostiteljstvu“, rekao je on.

Tripko Krgović, Cherry Wine, u svom izlaganju je otišao korak dalje pozivajući nadležne da obrate posebnu pažnju kod podrške malim turističkim preduzećima.

„Moramo ići u susret rešavanju problema malih privrednika koji su izmrcvareni a koji, zbog cjelokupne turističke ponude Crne Gore, moraju kvalitet svoje ponude vratiti na normalu“, rekao je on.

Slavenko Šućur, Udruženje turoperatera Kotora, poziva nadležne da uzmu u obzir dobru praksu zemalja u regionu, Albanije i BiH kada je u pitanju povećanje konektivnosti destinacije.

Privrednici su zatražili da se omogući ostvarivanje subvencija iz četvrtog paketa mjera podrške uz uvećani limit dodijeljene državne pomoći u skladu sa produženim i proširenim obimom Okvira privremene državne pomoći za podršku privredi tokom pandemije COVID-19.

Smatraju da je neophodno realizovati mjere iz trećeg paketa po Javnom pozivu za podnošenje zahtjeva za subvencionisanje kamate tokom grejs perioda datog prilikom reprograma postojećih namjenskih kredita za turizam i ugostiteljstvo tokom 2021 i implementirati mjeru za subvencionisanje do 3% kamatne stope, tokom trajanja grejs perioda, na kredite za likvidnost i obrtna sredstva koji su već odobreni kod IRF-a.

„Razmotriti inicijativu da privredni subjekti koji rade u oblasti turizma I dobili su koncesiju za valorizaciju speleoloških objekata, koncesionu naknadu za 2020. i 2021. godinu umanje kako na lokalnom nivou tako I na državnom nivou po sistemu koji je odobren od strane JP Morsko dobro. Po istom modelu, umanjenjeiti naknade zakupcima za 50% u Nacionalnim parkovima Crne Gore i omogućiti odlaganje obaveza po ovom osnovu“, kazao je Tomo Knežević, Lipska pećina.

Traže da se sagleda mogućnost osnivanja državnog garantnog fonda iz koga bi se subvencionisala kamata na odobrene kredite privrednicima iz sektora turizma, kojima je potrebno obezbijediti dio kolaterala iz Garantnog fonda sa ciljem ublažavanja posledica izazvanih pandemijom korona virusa;

„Naći modalitet dodjele subvencija velikom dijelu turističkih agencija i subagenata koji se bave ili imaju pravo na posredovanje u smještaju, prodaji karata i organizovanju izleta, a koji su diskriminisani i izostavljeni mjerama podrške iz četvrtog paketa. Sagledati mogućnost da se u okviru podsticajnih mjera kreiraju linije za podršku organizaovanom turističkom prometu“, zaključeno je.

Milena Radulović iz Ministarstva ekonomskog razvoja kazala je da se radi na tome da se nastavi sa subvencijama na zarade zaposlenih i nakon prvog kvartala.

„Kod poziva za subvencije kamata na reprogram namjenskih kredita bio je preduslov da su izmirene poreske obaveze zaključno sa februarom, ali dali smo mogućnost da se kompletna 2019. godina ne plati ali da se prijave porezi, doprinosi, plaćeni PDV, što je pokazatelj dobre volje. U toku je potpisivanje sporazuma sa bankama sa ciljem da se kompletna kamata za podnosioce zahtjeva, u vrijeme trajanja grejs perioda prebaci bankama i tako se rastereti korisnik plaćanja mjesečne rate za kredit. to je olakšica za sve kojima se odobri zahtjev. Podnijeto je 180 zahtjeva i računam da će sve biti završeno do kraja mjeseca“, kazala je Radulović.

Privrednici su još jednom uputili apel komercijalnim bankama da se uključe u rješavanje finansijskih problema u turizmu.

Nikola Milosavljević, Investiciono razvojni fond, naveo je da su prošle godine plasirali 54 miliona novih kredita u turizam, za investicije i obrtna sredstva.

„Nekih 60 miliona eura izloženosti u sektoru turizma je u 2020. godini reprogramirano. Sve zahtjeve kada je u pitanju sektor turizma smo ispoštovali“, rekao je Milosavljević.

Dragan Dašić, Ministarstvo unutrašnjih poslova, rekao da su u 2020. izdali 19354 dozvole za zapošljavanje, što je 27 odsto manje nego prethodne.

„Što se tiče sezonskih radnika, u 2019. je izdato 3069 dozvola a u 2020. godini 347, pa se vidi značajan pad. Za prva dva mjeseca 2021. izdato je sve 13 dozvola za sezonsko zapošljavanje“, rekao je Dašić, dodajući da će uskoro biti unapređena procedura prijave boravka stranaca.

Na sjednici je zaključeno i da je neophodno, u cilju ublažavanja uticaja COVID-19 na turističku privredu, analizirati i inicirati izmjene i dopune zakonske regulative. Potrebno je naći modalitet da lokalne uprave izbjegavaju blokade računa i donesu mjere za pomoć turističkoj privredi, prije svega kroz oslobađanje dijela opštinskih taksi (administrativne, komunalne, takse na korišćenje terasa i sl.), naknada (pristup putu, reklame i sl.).

Podrška Vojvodine i bajkerski turizam

Odbor je video porukom pozdravio sekretar za privredu i turizam Vojvodine Nenad Ivanišević. On je istakao važnost saradnje i razmjene iskustva država regiona koje su jednako pogođene pandemijom kako bi se poboljšali rezultati koji se ostvaruju u turizmu. Pozvao je crnogorske turističke poslenike da posjete Vojvodinu čim to uslovi dozvole.

Prezentovan je i moto turizam u Crnoj Gori. Udruženje moto turizma radi na aplikaciji o prirodnim ljepotama Crne Gore, rutama, biker-friendly objektima i drugim informacijama od značaja za „turiste na dva točka“ koji su najčešće visoko platežni gosti. Privredna komora će organizovati sastanak sa Ministarstvom ekonomskog razvoja i NTO na kom će biti istaknut značaj razvoja moto-turizma.

Zaključci

  • Nastaviti sa mjerama podrške turističkoj privredi do kraja II kvartala 2021.g.Sektoru turizma trebaju još snažnije mjere podrške za očuvanje radnih mjesta i likvidnosti, kao što su: subvencije na zarade zaposlenih i podrška bankarskog sektora, kojima će se odgovoriti izazovnoj situaciji u kojoj se nalazimo i omogućiti uspješnu pripremu ljetnje sezone;
  • Mjere podrške privredi proširiti kroz program direktnih dotacija privrednicima za refundaciju fiksnih troškova zakupa, struje, komunalija i ostalih fiksnih troškova koji terete poslovanje
  • Prije donošenja epidemioloških mjera treba konsultovati poslovnu zajednicu. Svako uvođenje restriktivnih zdravstvenih mjera, mora pratiti adekvatna ekonomska podrška koja bi nadomjestila troškove i gubitak u poslovanju turističkih poslenika;
  • Apelujemo na donosoce odluka da snažnim i efikasnim epidemiološkim mjerama do sredine aprila svedu epidemiološku situaciju na prihvatljiv nivo. Za uspješno odvijanje predstojeće ljetnje sezone, važno je plansko pristupiti masovnoj imunizaciji stanovništva Crne Gore uz dovođenja epidemiološke situacije pod kontrolu. Potrebno je emitivnim tržištima poslati poruku da smo sigurna destinacija koja primjenjuje globalno priznate epidemiološke mjere;
  • Epidemiološke mjere koje se donose do početka ljetnje sezone, moraju se unaprijed planirati sa jasno određenim rokovima na: otvaranju granica, uslovima za ulazak turista u državu I uslovima poslovanja turističkih kapaciteta.Turisticki privrednici smatraju da moraju biti uključeni u proces donošenja odluka i biti blagovremeno informisani o svim promjenama epidemioloških mjera, kako bi umjesto poslovne neizvjesnosti, mogli na vrijeme prilagoditi poslovanje
  • U što hitnijem roku, valorizovati ili uskladiti Akcioni plan monitoringa i postupanja u slučaju pojave bolesti Covid 19 kod turista tokom boravka u Crnoj Gori. Neophodni su precizni protokoli kojim se definišu pravila postupaka i monitoringa  koje treba da sprovedu izdavaoci smještajnih kapaciteta i nadležne institucije, kao i plaćanje troškova boravka, liječenja i odlaska turista u samoizolaciji ili oboljelim od Covid 19;
  • Prije početka ljetnje sezone,omogućiti funkcionisanje i dolazaka turista vazdušnim putem letovima nacionalne avio kompanije;
  • Omogućiti ostvarivanje subvencija iz četvrtog paketa mjera podrške uz uvećani limit dodijeljene državne pomoći u skladu sa produženim i proširenim  obimom Okvira privremene državne pomoći za podršku privredi tokom pandemije COVID-19;
  • Realizovati mjere iz trećeg paketa po Javnom poziv za podnošenje zahtjeva za subvencionisanje kamate tokom grejs perioda datog prilikom reprograma postojećih namjenskih kredita za turizam i ugostiteljstvo tokom 2021 i implementirati mjeru za subvencionisanje do 3% kamatne stope, tokom trajanja grace perioda, na kredite za likvidnost i obrtna sredstva koji su već odobreni kod IRF-a.
  • Razmotriti inicijativu da privredni subjekti koji rade u oblasti turizma I dobili su koncesiju za valorizaciji speleoloških objekata, koncesionu naknadu za 2020. i 2021. godinu umanje kako na lokalnom nivou tako I na državnom nivou po sistemu koji je odobren od strane JP Morsko dobro. Po istom modelu, umanjenjeiti naknade zakupcima za 50% u Nacionalnim parkovima Crne Gore i omogućiti odlaganje obaveza po ovom osnovu
  • Sagledati mogućnost osnivanja državnog garantnog fonda iz koga bi se subvencionisala kamata na odobrene kredite privrednicima iz sektora turizma, kojima je potrebno obezbijediti dio kolaterala iz Garantnog fonda sa ciljem ublažavanja posledica izazvanih pandemijom korona virusa;
  • Naći modalitet dodjele subvencija velikom dijelu turističkih agencija i subagenata koji se bave ili imaju pravo na posredovanje u smještaju, prodaji karata i organizovanju izleta, a koji su diskriminisani i izostavljeni mjerama podrške iz četvrtog paketa.
  • Sagledati mogućnost da se u okviru Podsticajnih mjera NTO kreira linije za podršku organizaovanom turističkom prometu
  • U cilju ublažavanja uticaja COVID-19 na turističku privredu, analizirati i inicirati izmjene i dopune zakonske regulative. Tu se prije svega misli na smanjenje poreza i doprinosi na zarade, kao i da se stavi van snage vremensko ograničenje primjene snižene stope PDV-a od 7% u ugostiteljstvu. Na ovaj način bi proširili poresku bazu i učinili poslovni ambijent prihvatljivijim za privredu
  • Naći modalitet da lokalne uprave izbjegavaju blokade računa i donesu mjere za pomoć turističkoj privredi, prije svega kroz oslobađanje dijela opštinskih taksi (administrativne, komunalne, takse na korišćenje terasa i sl.), naknada (pristup putu, reklame i sl.).
  • Sagledati mogućnost da lokalne turističke organizacije budu prepoznate kroz mjere podrške Vlade ili lokalnih samouprava
Avatar

Portal Nikšić

Pročitajte još

Leave a Reply

Pravila Komentarisanja
Uslovi Korišćenja