Žena nije „mašina za rađanje“

 Žena nije „mašina za rađanje“

Akcija na Instagram profilu „Vala, Ljeposava“ podstakla mnoge žene da podijele svoja loša iskustva

Ono što nam sa takvim sistemom dolazi je i odnos prema ženskom tijelu kao prema državnoj svojini (ili teritoriji), kao alatki za reprodukciju nacionalne radne snage, alatki koju bi trebalo kontrolisati. Tako, u posljednje vrijeme, nerijetko čujemo komentare sa najviših državnih instanci, upućene ženama na račun „njihovih reproduktivnih obaveza prema državi i prema porodici ‘osnovnoj ćeliji društva’“ – ističe Maša Elezović za Pobjedu.

„Na žene se gleda kao na objekte, inkubatore za rađanje, stvari sa kojih će neko, u zavisnosti od raspoloženja, obrisati prašinu ili ne“, možda je najpribližnija skica crnogorskog, patrijarhalnog društva koje se i dalje bori sa rodnim stereotipima.

Žene su ovdje nerijetko na brutalnom udaru čak i onih koji bi trebalo da im budu podrška, koji su „učili škole“ baš o ženi – ginekologa i akušera, ali i ostalog medicinskog osoblja, što je ponukalo jednu, na društvenim mrežama uticajnu, ženu da pokrene priču i ohrabri ostale da progovore o iskustvima koje su doživjele u našim zdravstvenim ustanovama.

Građanka koja stoji iza Instagram i Fejsbuk profila pod imenom „Vala, Ljeposava“, potaknuta sopstvenim lošim iskustvom sa ginekologom, kako je kazala za Pobjedu, odlučila je da pita i druge žene da ispričaju što im se dešavalo u ljekarskim ordinacijama i bolnicama.

Iskustva

„Ginekolog nakon što me je završio poslije epiziotomije obraćajući se studentima koji su gledali zgroženih faca: ‘Eto vidite kako smo je lijepo zašili i kako je sada lijepa! Može filmove da snima’“, Klinički centar Crne Gore“ – iskustvo jedne pacijentkinje koje je podijelila na Instagram profilu „Vala, Ljeposava“.

– Zanimalo nas je koliko je rasprostranjena ta nedjelotvorna terapija: „Srediće ti se to kad rodiš“. Ispostavilo se da je više od 80 posto žena koje su učestvovale u anketi makar jednom čulo tu rečenicu, a iskustva koja su uslijedila pokazala su prave, strašne razmjere ovog problema – priča „Ljeposava“ za Pobjedu.

Ginekološko-akušersko nasilje, kategorična je ona, sistemski je problem, jer su neprijatne situacije i neprimjereni komentari koje žene doživljavaju u ginekološkim ordinacijama česta pojava.

– Nijesu to pojedinačni slučajevi i „par ludih doktora“ nego se dio medicinskog osoblja konstantno iživljava nad ženama i praktikuje verbalno i fizičko uznemiravanje i nasilje, odbijanje pružanja zdravstvene njege, korupciju – a sistem, koji bi trebalo da štiti pacijentkinje, ćutanjem i drugim (nezakonitim) praksama štiti nasilnike/ce – smatra naša sagovornica.

„Bila sam pozitivna na HPV, doktor mi je rekao – Au, ti kao da si stajala pored puta“…

„Jajnici su ti kao sir emantaler. Znaš kako izgleda taj sir? Pun rupa, ali veoma ukusan“…

Ovakvi i slični komentari s kojima se suočavaju pacijentkinje na pregledu kod ginekologa, a koje su podijelile žene na Instagram profilu „Vala Ljeposava“, nedvosmislena su rodna i seksualna diskriminacija na djelu, upozorava ona, uz konstataciju da hetero muškarci nemaju priliku da tokom redovnog pregleda čuju od doktora neprimjerene komentare.

Mašine za rađanje

Loša iskustva koja su podijeljena na Ljeposavinom profilu, ističe Ljubomirka Mira Asović iz Lige žena glasača, pokazala su da su žene podređene patrijarhatu iz kojeg ljekari i medicinsko osoblje nijesu uspijeli da iskorače i izbore se sa stereotipima.

Društvo, dodaje ona, iznova nalazi načine da učvrsti mehanizme vladanja i porobljavanja koji služe jačanju nepravdi i urušavanju ličnih prava i sloboda žena kroz diskriminaciju i rodno nasilje.

– Na žene se gleda kao na objekte, inkubatore za rađanje, stvari sa kojih će neko, u zavisnosti od raspoloženja, obrisati prašinu ili ne. To brisanje ponekad može biti i nježno, kroz sve ove životne grubosti koje nameće jedno iskompleksirano, neobrazovano, mizogino i neostvareno crnogorsko društvo. Zašto bi onda i odjeljenja ginekologije i porođajne sale iskakale iz ovog manira? Zato, recimo, što su njihovi posjetioci dominantno žene, zato što žene očekuju da ženski domovi zdravlja budu mjesta u kojima će dominirati humanost, etičnost i profesionalizam, a i ta ruka koja će na nježan način ukloniti „prašinu“ – kazala je Asović za Pobjedu.

„Kada sam saznala da ponovo nosim djevojčicu: ‘A što ne očistiš to’ – glavna sestra ginekologija“.

Čitajući iskustva žena iz ginekoloških ordinacija, aktivistkinja za ženska prava Maša Elezović primijetila je još jedan problem – da su žene ovakvu vrstu ponašanja prihvatile kao datost koju treba istrpjeti.

– Ljeposavina akcija je ovaj problem izvukla iz privatne sfere, prebacila u javnu i problematizovala sistemski nemar i loš odnos prema ženama. Ono što nam sa takvim sistemom dolazi je i odnos prema ženskom tijelu kao prema državnoj svojini (ili teritoriji), kao alatki za reprodukciju nacionalne radne snage, alatki koju bi trebalo kontrolisati. Tako, u posljednje vrijeme, nerijetko čujemo komentare sa najviših državnih instanci, upućene ženama na račun „njihovih reproduktivnih obaveza prema državi i prema porodici ‘osnovnoj ćeliji društva’“ – ističe Elezović.

„Znaš, jedna mužu nije rađala pa je poćerao i doveo drugu što oće da rađa“…

Iskustva većine žena u dodiru sa institucijama su slična, pa je tako svojevrsnu golgotu prošla i naša sagovornica Mira Asović, čija borba da postane roditeljka je trajala 16 godina.

– Za to vrijeme nataložila su se mnoga i lična i tuđa iskustva naših ženskih hodanja kroz ovaj svijet. Svaka od nas jeste kćerka, jeste ili nije sestra, jeste ili nije nečija partnerka, jeste ili nije majka, jeste manje ili više obrazovana, jeste zaposlena ili nije, jeste razvedena ili udovica i svaka od tih naših uloga sa sobom nosi obilje kršenja naših, ženskih prava – kaže ona.

Asović

Poziva žene da istraju u borbi za svoja prava, jer su „ugrožene, neravnopravne, objektivizirane, svedene na stvar, seksističku karikaturu, objekat muškog iživljavanja i nipodaštavanja“ i da budu podrška jedna drugoj – kako kroz saosjećanje, tako i solidarnošću.

– Iskustva borbe i nepravde su nam ista ili slična. I ne smijemo da ćutimo, moramo biti nepokorne, podržane kroz žensku zajednicu – kategorična je Asović.

Građanska (ne)svijest

Komentari upućeni ženama da su manje vrijedne ako ne rađaju mogu, upozorava psihološkinja Jelena Perućica, kako zbog ponižavajućeg sadržaja same poruke, kao i samog agresivnog načina upućivanja, kod djevojaka, žena razviti osjećaj nesigurnosti, stida, krivice, bespomoćnosti i doživljaj sopstvene niže vrijednosti.

Perućica

– Ne pomaže to što su nam iskrivljene slike o ulozi žene i o njenoj vrijednosti, kao ni to što smo skloni da autoritetima uopšteno, koje u ovom slučaju predstavlja profesija ljekara, pripisujemo i dopuštamo moć koja prevazilazi njihove uloge i samim tim, kao u ovim slučajevima, seže do naših najdubljih osjećanja o nama samima – ističe Perućica.

Nakon što su desetine žena na Instagram profilu „Vala, Ljeposava“ podijelile loša iskustva iz ljekarskih ordinacija i ostalih zdravstvenih ustanova oglasile su se i ministarka zdravlja Jelena Borovinić-Bojović, direktorica Kliničkog centra Crne Gore (KCCG) Ljiljana Radulović i pomoćnica direktora za kontrolu kvaliteta pružanja zdravstvenih usluga u KCCG Žanka Cerović i pozvale pacijentkinje da prijave neprimjereno postupanje medicinskog osoblja.

Načelnica Klinike za ginekologiju i akušerstvo Vesna Čolaković-Popović, s druge strane, nedavno je izjavila za RTCG da je 97 posto žena zadovoljno uslovima na klinici, te da joj nije jasno otkud navodno užasavajući stavovi grupe građana koji su podijelili anonimna iskustva.

„Vala, Ljeposava“ joj poručuje da to što nema zvaničnih žalbi ne znači da je sve u redu.

– Žene nemaju povjerenja u procese i zaštitnike/ce pacijenata i ostale nadležne koji bi trebalo da nam pomognu. Ne vide ih kao nekog ko ih zaista štiti. Sramotno je što institucije pokušavaju da dovedu u pitanje ovaj problem, umjesto da gledaju da doprinesu rješavanju problema – kategorična je ona.

I ona je pozvala žene da podnesu prigovore, „pa i za najmanju neprijatnost koja se desila juče ili prije pet, deset godina“.

– Samo zajedničkom akcijom ćemo se izboriti za bolje uslove za nas i za generacije mladih žena koje dolaze – poručuje Ljeposava.

S njom su saglasne i ostale naše sagovornice, a aktivistkinja Maša Elezović, smatra da je vrijeme da se promijeni način kontrole rada, jer je akcija na Instagram profilu „Vala, Ljeposava“ pokazala da ovaj ne daje rezultate.

Elezović

– Zvanična statistika nema podatke do kojih je, u suštini, lako doći što je pokazao i ovaj slučaj. Čim je obezbijeđena anonimnost ženama i pružena im podrška od entiteta kome vjeruju, mnoge žene nijesu imale problem da podijele svoje iskustvo – pojasnila je Elezović.

Psihološkinja Jelena Perućica smatra da od velikog uticaja može biti i vaspitavanje djece da se suprotstave i reaguju na kršenja granica i prava.

– Bitna je psihološka i društvena podrška građenju samosvijeti žena o tome što su vrijednosti bića koje su neupitne, kao i o tome da niko nema pravo da im nameće svoj stav i životne vrijednosti, i da kada se to desi znaju na koji način i gdje mogu da se obrate – dodaje ona.

Za Miru Asović feminizam je put na kojem će se žene ohrabriti da progovore i suprotstave se ovakvim i sličnim ponašanjima.

– Postoji i način da se kao sestre jedna drugoj otvorimo (možda nekome to i nije lako, ali neka pokuša), ali postoje i društvene mreže i svjedoci smo da su žene hrabre, da razbijaju tabue kad osjete podršku i pruženu ruku – zaključuje Asović.

Pokretanje akcije dovelo do većeg broja prigovora

Zaštitnica prava pacijenata u KCCG Alma Mutapčić kazala je za Pobjedu da su tokom 2020. godine imali dva prigovora koji su se odnosili na Kliniku za ginekologiju i akušerstvo, ali ne zbog postupaka nekog zdravstvenog radnika ili verbalnog nasilja.

– Nakon izjave ministarke zdravlja i direktorice KCCG u medijima, povodom iskustava pacijentkinja dijeljenih na društvenim mrežama, dobili smo više poziva od pacijentkinja iz različitih opština u Crnoj Gori – navodi Mutapčić.

Objasnila je i da su do 4. marta ove godine primili pet prigovora koji se odnose na Kliniku za ginekologiju KCCG i to na iskustva iz prethodnih godina.

– U tri prigovora je prepoznato verbalno nasilje. U jednom prigovoru su upoređena iskustva i upućena pohvala na rad ljekara u 2017. godini – saopštila je ona.

Kazala nam je i da je obišla Kliniku za ginekologiju, te da su uslovi u sobama i porođajnim salama visokog standarda.

– Pozivam sve pacijentkinje koje imaju bilo kakav prigovor koji se odnosi na pružanje zdravstvene usluge da se obrate zaštitniku prava pacijenata ili direktorici KCCG, a tvrdim da će se svakom prigovoru pristupiti sa punom pažnjom – istakla je Mutapčić.

Izvor: Pobjeda

Avatar

Portal Nikšić

Pročitajte još

Leave a Reply

Pravila Komentarisanja
Uslovi Korišćenja