Otkrivamo vam Marijin svijet izdavaštva

 Otkrivamo vam Marijin svijet izdavaštva

Foto: Privatna arhiva

             Izdavač je spona između autora i čitaoca, ona nit koja povezuje umjetnika sa ljubiteljima pisane riječi. Biti izdavač značilo je, prije svega, biti onaj koji prepoznaje velika djela i talentovane pisce, danas biti izdavač znači i biti onaj koji se prilagođava digitalnoj eri i u njoj pronalazi adekvatnu formu kroz koju prenosi kvalitetan sadržaj. Nikšićanka Marija Nenezić u svijet izdavaštva nije ušla slučajno, knjige su njena velika ljubav a svoj posao je sanjala dok ga nije ostvarila, sanjala i doslovno i imaginativno.

,,U svijet izdavaštva nisam ušla slučajno i tek tako. Knjige su naravno moja velika ljubav, i obilježile su me za čitav život. Zanimalo me je sve što je povezano sa njima, a kroz izdavaštvo sam saznavala i te „sitne tajne“ koje nosi jedna knjiga. Uvijek me je zanimalo koji je put prešla dok nije došla do mene. Bile su mi fascinantne izdavačke priče unazad sto, dvjesta, trista, godina i više. Kako su tada bez štamparskih presa, kako danas. Šta je to toliko magično da donese jednu knjigu nama ovdje da je možemo držati u ovom svijetu? Nekad i sanjam najljepše knjige. Tavane prepune hartija i knjige koje se naziru. Svoj posao sam često sanjala dok ga nisam ostvarila. Sanjala i doslovno i imaginativno.  Dakle, nisam ušla spontano i iznenada – željela sam „pomoći“ jednoj knjizi (nekoj knjizi) da od nečije ideje dođe do police a samim tim i do svoje publike. Mogu reći od života knjige do suživota sa njom”, rekla je Marija Nenezić za portal ,,Nikšić”.

Izdavačku kuću je pokrenula neposredno prije pojave virusa korone, što je značajno uticalo na njene poslovne planove i umnožilo je izazove koji uvijek postoje u svijetu izdavaštva.

,,Svaka knjiga je izazov sam za sebe, a kako sam izdavačku kuću pokrenula malo prije virusa korone, čitav dosadašnji put bio je prepun izazova i stresa. Prve ideje morale su biti preformulisane da bi preživjele i bile ostvarene. Pored toga, svakako je veliki izazov i distribucija i plasiranje knjiga. To je priča za sebe. Naravno, sa knjigama je najlakše raditi, jer svaka knjiga je zapravo ponovno pokretanje posla”, rekla je Nenezić.

Foto: Unsplash

Dugo se govori o krizi izdavaštva, ali i krizi stvaralaštva i krizi ukusa, a prevazilaženje tih kriza je zahtjev koji je upućen samom izdavaču. Pronaći kvalitetan naslov, puteve koji vode do publike a onda i privući pozornost onih kojima je djelo namijenjeno nije lak zadatak.

,,Trudim se da svaku tu krizu prevaziđem onoliko  bezbolno koliko je to moguće. Što bezbolnije. ,,Zlatna gora“ se opredijelila za tradiciju sa modernim i tu klackamo – ne naginjemo krizi ukusa. Za sada naslovi koji su izašli govore dosta o tome. Kriza stvaralaštva ne postoji, pišu svi, neko manje a neko više uspješno. Kriza izdavaštva postoji i ona je skopčana sa izdavačkim dažbinama i ona se prilagođava ukusu što stvara određene probleme. Ali, kako to kažu u filmu Vanilla sky „people will read again“, kaže Nenezić.

Čemu knjige u eri tvita, i da li su nam one i dalje važne pitanje je koje se nameće jer živimo u vremenu u kom ,,skrolujemo” , a ne čitamo. Fiktivni svijet koji je uvijek do perfekcije objašnjavao realnost u kojoj čovjek živi kao da je odbačen i marginalizovan zbog poluinformacija i informacija koje se danas ,,šeruju” i ,,lajkuju”. Ipak, čovjek ne bi opstao bez umjetnosti, značaj čitanja i ljepotu i miris knjige ništa ne može ugroziti, pa ni digitalni trendovi

.

Foto: Unsplash

,,Era tvita, instagram priča, fejsbuk statusa, bloga, vloga, podkasta nikada neće umanjiti značaj knjige. Bilo umjetničke vizije knjige bilo komercijalne, jer da se ne lažemo ljudi danas većinski pišu zbog novca, čak je i Dostojevski neke svoje naslove napisao da bi platio kockarske dugove. Knjiga je preživjela sve i sve će preživjeti. Važne su nam kao vazduh i voda i ova planeta zemlja po kojoj hodamo. I opet se vraćam filmu koji sam gore citirala „Ljudi će opet čitati“. Šta god da se desi. I kada nestanemo neko će čitati o rasi koja je nestala. Međutim, moram dodati da bi se razumjela ova era tvita u kojoj sad živimo – pišu se knjige koje se čitaju. Znam da ste mislili na umjetničku književnost, ali i to je svojevrsna umjetnost. No, neke druge pojave pokušavaju upravo tvitom svrgnuti knjige. To je pokušaj političke korektnosti. Politička korektnost i zabranjene knjige (zabran na određene naslove) u korespondenciji su sa tvitovima i ostalim proizvodima savremenog načina pričanja priča. Knjiga nas kroz sebe (ali i tvit ma kako to apsurdno zvučalo) vraća sebi i onom početku bez koga ne možemo postojati”, kaže naša sagovornica.

Savremeni čitalac je zahtjevan, i prije svega želi mogućnost izbora, zato je posao izdavača da dobro usaglasi ponudu sa potražnjom, čuvajući vrijednosti visoke kulture i čiste umjetnosti. Bez onog koji čita i koji će da kupi knjigu izdavaštvo ne bi moglo postojati zato je važno upoznati želje, navike, sklonosti, stepen znanja i obrazovanja onoga kome su izdanja namijenjena.

,,Ono što je poznato kao ciljna grupa kod mene je prilično „šarenoliko“ zbog toga što su pokrenute nekolike edicije. Prva edicija je ,,Razvigorac” i tu su naslovi za djecu. Edicija epske fantastike je ,,Jabučilo“, i tu će biti naslovi iz žanra fantastike. Na tu ediciju ću tek biti ponosna. Edicija ,,Zlatni koraci“ posvećena je religiji i religijskim temama.  U ediciji ,,Biznis influenser” biće naslovi iz biznis svijeta. Dakle, raznoliko. A kako ih zamišljam? Pa, to su djeca i ljudi koji vole knjige, koji vole čitati i koji uživaju u književnosti”, rekla je Nenezić.

Prva knjiga koju je objavila ,,Zlatna gora” je  ,,Bukvar” autora Jagoša Kuča i Vojislava Obradovića. Knjiga uz koju su se opismenjavale generacije đaka od 1993. godine sve do 2006. godine. Od tada, pa do danas nije bilo novih izdanja ove knjige. Vijest da će se ,,naš najdraži školski drug – Bukvar“ ponovo naći u prodaji pokrenula je lavinu osjećanja jer su mnoge generacije prva slova učile baš iz njega.

,,Ta ideja se „krčkala“ čak dvije godine prije izdavačke kuće. Pokušavala sam preko drugih i na druge načine da poguram ideju, ali to je bilo „previše komplikovano“. Tada u jednom razgovoru i uvjeravanju da se objavi „Bukvar“ predloženo je čak i da se izmijene ilustracije i poprave tekstovi, što je samo po sebi loše – jer to je knjiga takva kakva je i ona ne bi trpjela bilo kakve izmjene. Jednostavno, to ne bi bio više naš ,,Bukvar“. Nisam pristala na promjene pa čak ni da ih predložim autorima“, objašnjava Nenezić.

Foto: Zlatna gora

Iz štampe je izašla i knjiga „Do Hristove pobjede – Ne damo svetinje”  u saizdavaštvu  sa Književnom  zadrugom  Srpskog narodnog vijeća. Ovo je jedan od onih projekata koji najviše govori o nama samima, a najvažnije je to što su se ljudi sami javljali i davali svoj doprinos u stvaranju ove knjige, kaže naša sagovornica, i dodaje:

,,Nakon što su litije obustavljene i prenijete sa ulica u internet, javila se ideja i potreba da se obilježi period od proglašenja zakona do ukidanja litija zbog situacije sa pandemijom. Srpsko nacionalno vijeće je pristalo da učestvuje sa nama u ovom projektu i da pomogne štampu”.

Jedan od naslova iza kojih stoji ,,Zlatna gora” je ,,Život sa invaliditetom“. Specifična knjiga, dnevničko-biografskih zapisa jedne divne žene koja se izborila sa karcionom dojke. Knjiga koju svi moramo pročitati. Životna priča, od trenutka kada joj je nagoviješteno da  se nešto vidi pa do izliječenja. To su priče sa onkologije i priče iz komšiluka, a nekima je to i priča iz kuće. A put od prve tačke do ove danas u njenom životu bio je trnovit i prepun izazova. No, Jela Lakićević Mihailović iskreno i bez patetike priča svoju storiju. Za kraj razgovora pitali smo našu sagovornicu da nam otkrije koji nas naslovi očekuju.

,,Najiskreniji odgovor je „spremamo vam razne naslove“. Iako ne volim glasno pričati o planovima i idejama otkriću vam da je u pripremi roman „Rival vječnosti“ Dušana Jabučanina. A o sledećim projektima koji će biti edukativnog sadržaja sad ne bih pričala. Naravno, tu su u planu i neki reprinti, ali kako planiranje nije moja jača strana – jer se nešto uvijek „izjalovi“ ne govorim naglas. Radim tiho i sabiram mogućnosti“, rekla je Nenezić.

Avatar

Margita Bećirović Vulanović

Pročitajte još

Leave a Reply

Pravila Komentarisanja
Uslovi Korišćenja